Zašto neki ljudi uspevaju da vode kvalitetne prodajne razgovore, dok drugi, uprkos velikom znanju i iskustvu, ne ostvaruju očekivane rezultate?
Da li je problem u proizvodu?
Ceni?
Konkurenciji?
Ili možda u načinu na koji funkcioniše naš um?
Ako želimo bolje rezultate u prodaji, moramo bolje razumeti ljudsko ponašanje.
Jer prodaja nije samo razmena informacija.
Ona je razgovor između dvoje ljudi koji imaju svoja iskustva, strahove, potrebe, očekivanja i uverenja.
Upravo zato želim da podelim sa vama 28 principa koji mogu da promene način na koji posmatrate sebe, svoje sagovornike i profesionalnu prodaju.
Neki od njih će vam delovati sasvim logično.
Drugi će vas možda iznenaditi.
A pojedini će vas verovatno naterati da ozbiljno preispitate ono što godinama radite.
1. Pitanja menjaju način razmišljanja
„Pitanja koja postavljamo redefinišu stanje uma.“
Razmislite o tome.
Kada potencijalnom kupcu predstavite svoj proizvod, šta on radi?
Sluša.
Procenjuje.
Možda upoređuje ono što govorite sa informacijama koje je već dobio od konkurencije.
Ali šta se događa kada mu postavite pitanje na koje nema unapred pripremljen odgovor?
Na primer:
„Šta bi se dogodilo ako problem koji imate ostane nerešen još godinu dana?“
Ili:
„Kako trenutna situacija utiče na rezultate Vašeg tima?“
Sada sagovornik mora da razmisli.
Da sagleda problem.
Da preispita svoje pretpostavke.
I možda prepozna nešto o čemu ranije nije razmišljao.
Kvalitetno pitanje može da pokrene razmišljanje koje nijedna prezentacija ne bi pokrenula na isti način.
Zato je u Sandler metodologiji sposobnost postavljanja pitanja važnija od potrebe da stalno pružamo odgovore.
2. Zašto same činjenice nisu dovoljne?
Drugi princip glasi:
„Činjenice ne uveravaju.“
Zvuči neobično?
Posebno ako prodajete tehnički složene proizvode i verujete da će kvalitetni podaci sami po sebi zainteresovati kupca.
Ali razmislite.
Možete nekome predstaviti deset odličnih razloga zbog kojih je vaš proizvod dobar.
Možete pokazati rezultate istraživanja.
Reference.
Poređenja.
Specifikacije.
I uprkos svemu tome, sagovornik može ostati potpuno nezainteresovan.
Zašto?
Zato što ljudi ne procenjuju informacije nezavisno od svojih potreba, iskustava i uverenja.
Činjenice jesu važne.
Ali nije dovoljno da budu tačne.
Sagovornik mora da razume zbog čega su te činjenice važne baš za njegovu situaciju.
Zato profesionalna prodaja ne počinje gomilanjem argumenata, već razumevanjem problema.
3. Zašto ljudi traže odgovore, a onda ne žele da ih slušaju?
Koliko puta ste čuli:
„Recite nam nešto više o vašoj kompaniji.“
„Šta nudite?“
„Koje su prednosti vašeg proizvoda?“
I vi odmah počnete da objašnjavate.
A zatim primetite da kupac gubi pažnju.
Postaje nestrpljiv.
Gleda u telefon.
Ili pokušava da što pre završi razgovor.
Zašto se to događa?
Možda zato što je postavio uobičajeno pitanje, ali još nije prepoznao razlog zbog kojeg bi mu odgovor bio važan.
Možda ni sam ne zna šta bi trebalo da pita.
A možda jednostavno želi da stekne osnovni utisak o vama.
Zato ne treba automatski pretpostaviti da zahtev za informacijama predstavlja poziv na dugu prezentaciju.
Ponekad je bolje da prvo saznate šta sagovornik zaista želi da razume.
4. Davanje odgovora ne znači da smo pomogli kupcu
„Zašto davanjem odgovora ne činimo sagovornika boljim, već gorim?“
Ovo je jedno od najprovokativnijih pitanja u Draganovom pristupu prodaji.
Naravno, davanje korisnog odgovora nije samo po sebi loše.
Problem nastaje kada odgovaramo pre nego što smo razumeli situaciju.
Zamislite da kupac kaže:
„Koje rešenje biste nam preporučili?“
A vi odmah počnete da objašnjavate šta treba da kupi.
Ali ne znate šta je prethodno pokušao.
Ne znate zbog čega nije zadovoljan.
Ne znate koliko mu problem stvara štete.
I ne znate šta želi da postigne.
Šta ste zapravo uradili?
Ponudili ste rešenje za problem koji još niste dovoljno razumeli.
Profesionalac ne treba da žuri sa odgovorom samo zato što ga je neko zatražio.
Ponekad je mnogo korisnije pomoći sagovorniku da kroz pitanja sam bolje razume svoju situaciju.
5. Ekspertizu pokazujemo pitanjima
Postoji veliko pogrešno uverenje u prodaji.
Da će nas potencijalni kupac doživeti kao stručnjaka ako mu pokažemo koliko mnogo znamo.
Zato pričamo.
Objašnjavamo.
Prezentujemo.
I pokušavamo da impresioniramo sagovornika.
Ali šta ako postoji drugačiji način?
„Postavljanjem pitanja pokazujete ekspertizu, a ne samo davanjem odgovora.“
Zamislite da razgovarate sa lekarom.
Šta biste mislili o njemu kada bi odmah počeo da vam nabraja lekove, a da vas prethodno ništa nije pitao?
A šta biste mislili o lekaru koji pažljivo ispituje simptome, istoriju problema i okolnosti u kojima se javljaju?
Verovatno biste u drugom slučaju imali više razloga da verujete da pokušava da razume vašu situaciju.
Slično je i u prodaji.
Nivo profesionalnosti često se prepoznaje po kvalitetu pitanja koja umemo da postavimo.
6. Kada nas ne vide kao pretnju, ljudi se lakše otvaraju
Zašto se potencijalni kupci ponekad ponašaju oprezno tokom razgovora?
Možda zato što očekuju da ćemo pokušati da ih ubedimo.
Da ćemo insistirati na prodaji.
Da ćemo koristiti različite trikove kako bismo dobili posao.
A šta se događa kada shvate da nemamo nameru da ih pritiskamo?
Da smo spremni da prihvatimo i negativan odgovor?
Da želimo da razumemo njihovu situaciju?
Tada mogu da se osećaju sigurnije.
I da mnogo otvorenije razgovaraju.
„Kada nas ne vide kao pretnju, ljudi žele da se povere.“
Neće svaki sagovornik automatski postati otvoren, ali kvalitetan odnos i odsustvo pritiska mogu pomoći da se razvije poverenje.
Zato profesionalna prodaja ne treba da bude nadmetanje između prodavca i kupca.
Treba da bude razgovor u kojem obe strane mogu iskreno da procene postoji li osnov za saradnju.
7. Tražite DA i dobićete NE
Koliko puta prodavci tokom sastanka pokušavaju da dobiju pozitivan odgovor?
„Da li Vam se dopada naše rešenje?“
„Da li se slažete da je ovo dobar proizvod?“
„Da li možemo da računamo na saradnju?“
I što više insistiraju, kupac postaje oprezniji.
Zašto?
Zato što može osetiti pritisak.
A kada ljudi osete da neko pokušava da ih navede na određenu odluku, mogu pružiti otpor.
Zato Sandler upozorava:
„Tražite DA i dobićete NE.“
Poenta nije u tome da svako pozitivno pitanje automatski izaziva odbijanje.
Već da insistiranje na pozitivnom odgovoru može pokvariti kvalitet razgovora.
8. Tražite NE i dobićete DA
Druga strana istog principa glasi:
„Tražite NE i dobićete DA.“
Šta to znači?
Da treba svakog kupca pokušati da navedemo da nas odbije?
Naravno da ne.
Suština je u tome da kupcu damo slobodu da kaže „ne“.
Na primer:
„Možda ovo što radimo nije odgovarajuće za Vašu kompaniju. Da li ima smisla da uopšte nastavimo razgovor?“
Takvo pitanje može smanjiti pritisak.
Kupac ne mora da se brani.
Ne mora da smišlja izgovore.
Ima priliku da otvoreno kaže kako razmišlja.
A kada se ljudi osećaju slobodno da odbiju, lakše mogu i iskreno da razmotre saradnju.
Cilj nije da dobijemo „da“ po svaku cenu, već da dobijemo istinit odgovor.
9. Ljudi više veruju sopstvenim zaključcima
„Ljudi veruju svojim podacima, a ne vašim.“
Razmislite o tome.
Možete kupcu reći da ga trenutni način rada mnogo košta.
Ali šta ako on ne veruje vašoj proceni?
Možete mu predstaviti proračun.
Pokazati koliko bi mogao da uštedi.
Objasniti kako konkurentske kompanije rešavaju isti problem.
Ali možda će i dalje sumnjati.
A sada zamislite da mu postavite pitanje:
„Koliko Vaša kompanija mesečno izgubi zbog ovog problema?“
Kupac počne da računa.
Razmišlja.
I sam dolazi do određenog zaključka.
Zaključak do kojeg sagovornik dođe kroz sopstveno razmišljanje može za njega biti uverljiviji od tvrdnje koju smo mu mi izneli.
Zato je važno da postavljamo pitanja koja pomažu kupcu da sam sagleda svoju situaciju.
10. Zašto toliko pričamo?
Dragan postavlja jedno neprijatno pitanje:
„Da li pričamo zato što želimo da skrenemo pažnju na sebe?“
Razmislite o poslednjem prodajnom sastanku.
Koliko ste vremena govorili?
A koliko je govorio kupac?
Da li ste zaista slušali?
Ili ste samo čekali trenutak da ponovo počnete da predstavljate svoje rešenje?
Ponekad mnogo pričamo zato što želimo da pokažemo koliko znamo.
Ponekad zato što nam je neprijatna tišina.
A ponekad zato što verujemo da je naša obaveza da stalno održavamo razgovor.
Ali profesionalna prodaja nije takmičenje u količini izgovorenih reči.
Ako želite više da saznate, morate biti spremni da manje govorite i pažljivije slušate.
11. Onaj ko zna ume i da sasluša
Jedan od Draganovih principa glasi:
„Onaj ko zna, taj ćuti. Onaj ko ne zna, taj priča.“
Namerno je provokativan.
Ne znači da su svi ljudi koji mnogo govore nekompetentni.
Niti da je ćutanje samo po sebi dokaz mudrosti.
Njegova poruka je drugačija.
Profesionalac ne mora stalno da dokazuje svoje znanje.
Ne mora da odgovori na svako pitanje pre nego što sagovornik završi rečenicu.
I ne mora da popunjava svaku pauzu.
Ponekad je dovoljno da sačeka.
Da sasluša.
Da razmisli.
I postavi naredno pitanje.
Samopouzdanje se ne pokazuje samo kroz govor, već i kroz sposobnost da slušamo.
12. Mozak je usmeren i na preživljavanje
„Mozak nam je dat za preživljavanje, a ne za razmišljanje.“
Ovu Draganovu tvrdnju treba razumeti kao provokaciju.
Naravno da je ljudski mozak sposoban za složeno razmišljanje, učenje, planiranje i donošenje odluka.
Ali naš nervni sistem učestvuje i u prepoznavanju opasnosti i zaštiti organizma.
U poslovnim razgovorima to može imati važnu ulogu.
Kada osetimo pretnju, pritisak ili mogućnost odbijanja, ponekad reagujemo mnogo emotivnije nego što bismo želeli.
Postajemo defanzivni.
Pokušavamo da izbegnemo neprijatnost.
Ili govorimo više nego što je potrebno.
Zato je važno razvijati sposobnost da prepoznamo sopstvene reakcije i ne dozvolimo da one automatski upravljaju našim ponašanjem.
13–17. Roditelji u nama i njihov uticaj na prodaju
U Sandler metodologiji značajno mesto zauzimaju koncepti transakcione analize, uključujući ego stanja Roditelja, Odraslog i Deteta.
Dragan ovu temu obrađuje kroz pet povezanih poruka:
13. Roditelji u nama utiču na način na koji danas razmišljamo i živimo.
14. Naša je odgovornost da prepoznamo i preispitamo poruke koje smo od njih usvojili.
15. Ponekad tokom prodajnog razgovora reagujemo po starim obrascima, umesto da svesno procenimo situaciju.
16. Ne možemo promeniti svoju prošlost, ali možemo prepoznati usvojene obrasce i raditi na njima.
17. Kada bolje upravljamo sopstvenim reakcijama, lakše upravljamo i svojim učešćem u prodajnom razgovoru.
Šta su „roditeljske trake“?
Zamislite da ste kao dete često slušali:
„Kada te neko nešto pita, moraš odmah da odgovoriš.“
„Ne smeš da protivrečiš starijima.“
„Nije pristojno da kažeš ne.“
„Nemoj da pitaš koliko nešto košta.“
Takve poruke mogu postati deo naših očekivanja o tome kako treba da se ponašamo.
A šta se događa kada odrastemo i počnemo da se bavimo prodajom?
Kupac kaže:
„Hajde da čujem šta nudite.“
Mi odmah počinjemo da pričamo.
Traži popust.
Mi se osećamo neprijatno ako ga odbijemo.
Pita za ponudu.
Mi je šaljemo, iako nismo kvalifikovali priliku.
Zašto?
Možda zato što nam je teško da postavimo granicu ili da se suprotstavimo očekivanjima sagovornika.
Naravno, nisu sve naše reakcije određene vaspitanjem i ne postoji jedno jednostavno objašnjenje za ponašanje svakog prodavca.
Ali prepoznavanje sopstvenih navika i uverenja može nam pomoći da razvijemo produktivnije ponašanje.
Ne možemo uvek birati šta smo naučili u prošlosti, ali možemo raditi na tome kako ćemo se ponašati danas.
18. Zašto potreba da delujemo pametno može da nas udalji od ljudi?
Dragan kaže:
„Glup se pretvara da je pametan i plaši ljude.“
Iza ove oštre formulacije nalazi se važna poruka.
Kada tokom razgovora očajnički pokušavamo da pokažemo koliko smo pametni, možemo kod sagovornika izazvati neprijatnost.
Prekidamo ga.
Ispravljamo.
Objašnjavamo stvari koje već zna.
I ponašamo se kao da moramo imati odgovor na sve.
A šta ako naš cilj nije da dokažemo koliko smo bolji od sagovornika?
Šta ako je važnije da mu pomognemo da razume problem?
Znanje koje koristimo da bismo impresionirali ljude ne mora biti isto toliko korisno kao znanje koje koristimo da bismo im pomogli.
19. Mudrost je i u sposobnosti da ne demonstriramo sve što znamo
Sledeći princip glasi:
„Mudar se pretvara da je priglup i ljudi ga vide prijateljski.“
Ovu poruku ne treba shvatiti kao savet da glumimo neznanje ili obmanjujemo sagovornika.
Njena korisna suština jeste u skromnosti.
Ne morate u svakom trenutku dokazivati da ste najpametniji čovek u prostoriji.
Ponekad je mnogo korisnije reći:
„Nisam siguran da sam Vas dobro razumeo. Možete li mi pojasniti?“
Ili:
„Zanimljivo. Kako ste došli do tog zaključka?“
Takva pitanja mogu da otvore prostor za ozbiljniji razgovor.
Profesionalac ne mora stalno da demonstrira superiornost da bi pokazao stručnost.
20. Zašto je istina važnija od prijatnog odgovora?
„Ako biram između istine i laži, a za jedno i drugo ću platiti cenu, ipak biram istinu.“
Ovo je jedan od najvažnijih principa profesionalne prodaje.
Razmislite o tome.
Da li je bolje da kupac kaže:
„Naravno, veoma smo zainteresovani.“
A zatim mesecima izbegava odgovor?
Ili da vam iskreno kaže:
„Trenutno nemamo razlog da sarađujemo.“
Drugi odgovor možda nije prijatan.
Ali je jasan.
Omogućava vam da donesete odluku.
Da prestanete da ulažete vreme u nekvalifikovanu priliku.
I da se posvetite ljudima sa kojima zaista postoji mogućnost saradnje.
Istina ponekad boli, ali neizvesnost često košta mnogo više.
21. Razoružajte druge iskrenošću
Koliko puta tokom poslovnog razgovora pokušavamo da se predstavimo boljim nego što jesmo?
Da sakrijemo slabosti?
Da izbegnemo neprijatna pitanja?
Da pokažemo kako sve držimo pod kontrolom?
A šta ako upravo iskrenost može postati naša prednost?
Na primer:
„Moguće je da naše rešenje nije najbolje za Vašu kompaniju. Zato bih voleo da najpre razumem Vašu situaciju.“
Ili:
„Ne znam da li možemo da Vam pomognemo. Možemo li prvo da razgovaramo o problemu?“
Takve rečenice ne pokušavaju da ostave lažan utisak sigurnosti.
One pokazuju profesionalnost.
Iskrenost može smanjiti otpor i pomoći u izgradnji poverenja.
Zato je Draganov savet jednostavan:
„Razoružajte druge iskrenošću.“
22. Ne pokušavajte da budete najvažnija osoba u razgovoru
Draganov sledeći princip glasi:
„Ako želiš da se neko pored tebe oseća dobro, ti se ponašaj manje dobro.“
Ovo ne znači da treba da ponižavate sebe.
Niti da treba da se predstavljate kao manje sposobni nego što jeste.
Poenta je u tome da tokom razgovora ne moramo stalno biti u centru pažnje.
Ne moramo da pričamo najbolje priče.
Da dajemo najbolje odgovore.
I da pokazujemo koliko smo uspešni.
Ponekad je mnogo korisnije da omogućimo drugoj osobi da govori.
Da pokažemo interesovanje za njeno iskustvo.
I da joj damo prostor da izrazi svoje mišljenje.
Dobar razgovor nije onaj u kojem ste vi najviše impresionirali sagovornika, već onaj u kojem ste ga zaista razumeli.
23. Ako se ponašate tipično, tako će vas i tretirati
„Ako se tipično ponašaš, tipično ćeš biti i tretiran.“
Zamislite tradicionalni prodajni poziv.
„Dobar dan, ja sam...“
„Zovem iz kompanije...“
„Želeo bih da Vam predstavim...“
Šta očekujete da čujete?
„Pošaljite nam mejl.“
„Nismo zainteresovani.“
„Trenutno nemamo vremena.“
Zašto?
Zato što je sagovornik verovatno mnogo puta učestvovao u gotovo identičnom razgovoru.
I već ima pripremljen način da ga završi.
Ako želite drugačiju reakciju, potrebno je da preispitate svoj pristup.
Ne tako što ćete pokušati da iznenadite kupca nekim trikom.
Već tako što ćete voditi drugačiji, profesionalniji razgovor.
24. Kada drugima date kontrolu, smanjujete potrebu za otporom
Jedan od najzanimljivijih Sandler principa glasi:
„Samo kada drugima daš kontrolu, ti zapravo kontrolišeš.“
Zvuči paradoksalno?
Ali razmislite.
Kada kupcu stalno govorite šta treba da uradi, on može osetiti potrebu da se suprotstavi.
A kada mu omogućite da slobodno odlučuje, razgovor može postati mnogo otvoreniji.
Na primer:
„Potpuno je u redu ako odlučite da ne sarađujemo. Važno mi je samo da razumemo postoji li razlog da nastavimo razgovor.“
Kupac sada ne mora da se brani od pritiska.
Može iskreno da kaže šta misli.
Profesionalna kontrola prodajnog procesa ne znači kontrolu nad drugom osobom.
Znači da jasno upravljate sopstvenim postupcima i dogovorima, uz poštovanje prava sagovornika da donese odluku.
25. Nemojte se odricati kontrole nad sopstvenim ponašanjem
Dragan istovremeno upozorava:
„Nemoj se odricati kontrole jer će te ljudi povrediti.“
Kako pomiriti ovaj princip sa prethodnim?
Vrlo jednostavno.
Kupcu treba dati slobodu da odlučuje.
Ali to ne znači da treba automatski pristajati na svaki njegov zahtev.
Ako traži ponudu, možete prvo razjasniti zbog čega mu je potrebna.
Ako traži popust, možete razgovarati o vrednosti i uslovima.
Ako želi da razmisli, možete pitati šta još treba razjasniti.
I ako ne postoji stvarna prodajna prilika, imate pravo da odlučite da ne nastavljate proces.
Ne možete upravljati tuđim odlukama, ali možete upravljati sopstvenim granicama i načinom rada.
26. Zašto nam je neprijatno da razgovaramo o novcu?
Sledeći princip odnosi se na problem koji mnogi prodavci dobro poznaju.
Naplatu potraživanja.
Razgovore o cenama.
Popustima.
I finansijskim obavezama.
Dragan ukazuje na mogući uticaj poruka koje smo tokom života usvojili o novcu.
Na primer:
„Nije pristojno razgovarati o novcu.“
„Ne treba insistirati na plaćanju.“
„Ljudi će misliti da si pohlepan.“
A šta se događa kada osoba sa takvim uverenjima treba da razgovara sa kupcem koji kasni sa plaćanjem?
Možda će odlagati poziv.
Možda će se osećati neprijatno.
I možda će izbegavati razgovor o svojim legitimnim potraživanjima.
Naravno, problemi naplate mogu nastati i zbog ugovornih, finansijskih ili organizacionih razloga.
Ali vredi preispitati i sopstveni odnos prema novcu.
Ako nam je neprijatno da otvoreno razgovaramo o finansijskim obavezama, to može negativno uticati na naše poslovno ponašanje.
27. Ko je idealan klijent?
Dragan kaže:
„Idealan klijent je onaj koji ne pregovara o stvarima o kojima ti ne pregovaraš.“
Razmislite o tome.
Da li svaki potencijalni kupac mora postati vaš klijent?
Naravno da ne.
Da li ste obavezni da prihvatite svaku cenu?
Svaki rok?
Svaki uslov?
Ne.
U ozbiljnoj profesionalnoj prodaji obe strane treba da razumeju šta im je važno.
Postoje stvari o kojima možemo pregovarati.
I postoje stvari koje predstavljaju naše poslovne granice.
Na primer, možda ne želite da radite bez jasnog ugovora.
Možda ne prihvatate određene rokove plaćanja.
Možda imate minimalne standarde kvaliteta koje ne želite da ugrozite.
Dobar klijent nije nužno onaj koji prihvata sve što kažete, već onaj sa kojim možete postići obostrano prihvatljiv dogovor bez narušavanja osnovnih principa saradnje.
Zato nije cilj samo da budete izabrani.
Važno je da i vi birate sa kim želite da radite.
28. Dan se dobija ujutro, a potvrđuje na kraju
Poslednji Draganov princip glasi:
„Dan se dobija ujutro, a potvrđuje na kraju.“
Šta to znači?
Da svoj dan ne treba da prepustite slučaju.
Ako započinjete radni dan bez plana, lako ćete postati zarobljenik tuđih zahteva.
Odgovaraćete na mejlove.
Reagovati na hitne poruke.
Baviti se neplaniranim aktivnostima.
I na kraju dana možda ćete imati osećaj da ste mnogo radili, ali da niste ostvarili ono što je zaista važno.
Zato je korisno da unapred odredite prioritete.
Koje prodajne aktivnosti danas treba da uradite?
Sa kim treba da razgovarate?
Koje prilike treba da kvalifikujete?
Koje obaveze treba da završite?
A na kraju dana postavite sebi pitanje:
„Da li sam danas radio ono što me zaista približava mojim ciljevima?“
Jer nije dovoljno samo biti zauzet.
Važno je raditi ono što ima smisla.
Šta povezuje svih 28 principa?
Ako pažljivo pogledate sve o čemu smo govorili, primetićete nešto zanimljivo.
Većina problema u prodaji ne nastaje samo zbog nedostatka informacija.
Često imamo dovoljno znanja o proizvodu.
Poznajemo kompaniju.
Znamo karakteristike.
Znamo cene.
Imamo iskustvo.
Ali problem može biti u našem ponašanju.
U tome kako reagujemo na pritisak.
Kako razgovaramo sa ljudima.
Kako postavljamo pitanja.
Kako prihvatamo odbijanje.
I kako upravljamo sopstvenim uverenjima.
Zato profesionalni razvoj ne treba svesti na učenje novih prodajnih rečenica.
Potrebno je raditi na tome da bolje razumemo sebe i ljude sa kojima razgovaramo.
Jer cilj nije da postanete čovek koji zna najviše o svom proizvodu.
Cilj je da postanete profesionalac koji ume da svoje znanje koristi na pravi način.
Koji zna kada treba da govori.
Kada treba da sluša.
Kada treba da postavi teško pitanje.
I kada treba da prihvati da određena prodajna prilika nije za njega.
Da li ste spremni da razmišljate drugačije?
Za kraj želim da vam postavim nekoliko pitanja.
Da li tokom prodajnih razgovora više govorite ili slušate?
Da li pokušavate da impresionirate kupca ili da razumete njegove probleme?
Da li umete da prihvatite „ne“?
Da li vam je neprijatno da razgovarate o novcu?
Da li postavljate pitanja zato što želite da saznate istinu ili zato što očekujete određeni odgovor?
I koliko često preispitujete sopstvena uverenja o prodaji?
Ako ste se prepoznali u nekim od ovih situacija, možda je vreme da promenite svoj pristup.
Ne morate sve da promenite odjednom.
Ali možete početi od jednog pitanja.
Jedne navike.
I jednog drugačijeg razgovora.
Jer bolji rezultati u prodaji počinju boljim razumevanjem ljudskog ponašanja.
A to razumevanje počinje od nas samih.
Dragan Vojvodić
Sandler Srbija
Ozbiljan program za ozbiljne ljude!